abaidallah el-harbi

Obaidallah el-Harbi, konzul Kraljevine Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini, govori za Saff o aktuelnim temama

Tražimo od Amerike svoje državljane zatocene na Kubi

O hadždžu i njegovoj organizaciji, o Visokom saudijskom komitetu za pomoc Bosni i Hercegovini, Centru "Kralj Fahd", saudijskim zatocenicima na Kubi, vezama Saudijske Arabije i Amerike poslije 11. septembra 2001.

Razgovarao: Kemal Bakovic

Kraljevina Saudijska Arabija je, nesumnjivo, medu najvecim prijateljima Bosne i Hercegovine. Kad je ovoj mladoj državi to najviše bilo potrebno, Saudija je pritekla u pomoc. Prema izvještaju Visokog saudijskog komiteta za pomoc Bosni i Hercegovini, pod nazivom "Zalaganja i ostvarenja", a ciji su dijelovi preneseni u saudijskom listu "Okaz", ukupna ulaganja vlade Saudijske Arabije za pomoc Bosni i Hercegovini iznosila su 1.675.003.727 rijala. Ni to nije sve. Sredstva koja su došla preko nevladinih i drugih organizacija iznose 428.565.294 rijala. Tako ukupan iznos pomoci dostiže vrijednost od 2.103.859.021 rijal!

I pored svih cinjenica, neki bosanskohercegovacki informativni mediji u posljednje vrijeme nastoje kriminalizirati Visoki saudijski komitet.

Naš list, kao i vecina Bošnjaka, ne želi zaboraviti sve dobro što je Saudija ucinila Bosni. Zato smo i posjetili konzula i makar naceli mnoge od bitnih tema.

Cijela zemlja se sprema za docek hadžija

Hadžije su se vratili iz Saudijske Arabije. Bilo bi zanimljivo da nam, na pocetku razgovora, kažete kako je organiziran docek i usluga hadžijama u Saudijskoj Arabiji. Koliko je ljudi zaposleno na tim poslovima i koliko se ulaže u hadždž?

El-Harbi: Kad se završi hadždž, Vlada Saudijske Arabije odmah pocinje sa pripremama za iduci. Prakticno se cijela zemlja priprema za taj dogadaj. Imamo Ministarstvo hadždža, ali se sva ministarstva spremaju za hadždž, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo vjere... Citav se sistem sprema za docek hadžija. Odredili smo da iz svake države na milion stanovnika primamo hiljadu hadžija. U Bosni i Hercegovini se svake godine dogovaramo sa nadležnim organima Islamske zajednice, tj. sa reisu-l-ulemom. Sacinimo ugovore u kojima odredimo koliko hadžija može biti te godine… Naše Ministarstvo hadždža ima svoje urede u Mekki, Medini, Džiddi i Rijadu, a ima svoje urede na svakom granicnom prijelazu u Saudijskoj Arabiji. Tu su i mnoge nevladine organizacije koje se bave radom sa hadžijama. Jedna od njih je "Mutavifin bi Meketil Mukeremeh". Takoder, tu je još jedna agencija u Medini, jedna u Džiddi... Posebno isticem da naša vlada uvijek nastoji olakšati hadžijama, pa su, recimo, besplatne vize i ostale popratne stvari.

Rekli ste da je Saudijska Arabija spremna na svaki milion muslimana iz svake zemlje primiti hiljadu hadžija. Nije li to mnogo? Svake godine ima mrtvih od gušenja. Je li za to kriva organizacija ili je posrijedi nešto drugo?

El-Harbi: Kad se radi o skupu na kome ima više od dva milliona ljudi, uvijek treba racunati da ce se dogoditi nešto nepredvideno. Do tih problema sa gušenjem ljudi dolazi najviše radi neozbiljnosti nekih hadžija. Oni krenu da obave hadždž, a ne znaju ili nisu razumjeli osnovnu definiciju hadždža koju je rekao Allah, dž. š., a to je da nema svade, prigovora itd. Mi svake godine, preko organizatora hadždža u njihovim zemljama, obavještavamo da se prenese hadžijama da trebaju biti smireni i dostojanstveni jer je hadždž sveta dužnost i ibadet koji se mora dostojanstveno obaviti.

Bosna je siromašna zemlja, a cijene hadždža su prilicno visoke. Može li se nadati da ce Saudijska Arabija dozvoliti našim hadžijama dolazak vlastitim automobilima ili autobusom, što bi ih manje koštalo?

El-Harbi: Rekao je Allah, dž. š.: "Neka hadždž obave oni koji imaju mogucnost". Upravo bi gomilanje automobila napravilo veliku gužvu. Nama je u Saudijskoj Arabiji zabranjeno ici na ramazansku umru privatnim vozilima. Nije uvjet da se na hadždž ide preko Islamske zajednice. Može se sastaviti pedesetak ljudi u autobusu neke turisticke organizacije. Agenciji za hadždž mora se platiti 941 saudijski rijal. To je oko 500 KM, za troškove posjete Medini, boravak na Arefatu, za struju, vodu, prijevoz itd. Mislim da to nije veliki iznos.

Blacenje Visokog saudijskog komiteta spada u kampanju borbe protiv islama

Visoki saudijski komitet za pomoc Bosni i Hercegovini je organizacija koja se u zadnje vrijeme cesto spominje u novinama. Ona se, kao organizacija, i neki njeni radnici iz dana u dan sve više kriminaliziraju. Kakav je Vaš komentar?

El-Harbi: Kao prvo, mi smo ovdje kao Ambasada Kra-ljevine Saudijske Arabije i nas interesira oficijelni stav Vlade Bosne i Hercegovine. Od njih nikad nismo culi da Visoki saudijski komitet saraduje ili potpomaže teroriste. Ako postoje sumnje da su teroristi ili kriminalci neki od službenika koji su radili pri Komitetu, Komitet ne snosi odgovornost, niti je kriv za to. Nismo ništa službeno dobili ni od SFOR-a ni od Vlade da je Visoki saudijski komitet nešto loše ucinio. Ne želimo trckarati i gledati šta novine pišu bez dokaza. Nas ne interesira to što pišu svakakvi mediji. Interesira nas ono što pišu plemeniti mediji poput vašeg lista… Što se tice pokušaja da se oblati Visoki saudijski komitet, moje je miš-ljenje da je to ista ova kampanja protiv islama kojoj su se prikljucili mnogi. Gospodin Beriz Belkic je prošle sedmice izjavio da ne postoje nikakve sumnje da je Visoki saudijski komitet uradio išta kriminalno.

Imamo neprovjerene podatke da je u Saudiji zatvoren ured Visokog saudijskog komiteta. Takoder, da je pred zatvaranjem i ovaj u našoj zemlji. Ima li u tome istine?

El-Harbi: Zaista nemam informaciju da je zatvoren Visoki saudijski komitet u Saudiji. Princ Selman je predsjednik Komiteta i, ako bude trebao biti zatvoren, za to mora doci naredba od kralja. A to bismo, onda, svi znali. Što se tice Ureda u Bosni i Hercegovini, takoder nije zatvoren. Možete otici u Centar "Kralj Fahd" i razgovarati sa zamjenikom direktora Komiteta Fahdom el-Zekerijem. Istina, broj službenika je smanjen, ali je to zato što se smanjio i intenzitet rada. Komitet u Bosnu nije došao da ostane za stalno. Došao je kad je Bosni bilo najpotrebnije. A do kad ce ostati, to ja ne znam. Ako vas interesira, otidite u Ured i dobit cete informacije.

Kad spomenuste Centar "Kralj Fahd", želim Vam postaviti jedno pitanje. Prije nekoliko mjeseci nam je ataše Ambasade gospodin Fevaz Šubejli dao podatak da ce Centar u februaru biti otvoren. To se još nije dogodilo. Zaštog cega?

El-Harbi: Za takve informacije treba kontaktirati gospodina ambasadora ili mene. Sada smo u zadnjoj fazi njegove registracije. Zato ne mogu tacno reci kad ce se Centar otvoriti, ali cemo vas na vrijeme obavijestiti.

Vecina americkih zatvorenika na Kubi su saudijski državljani. Amerika ce svojima suditi u svojoj zemlji. Engleska, evo, i Alžir traže svoje državljane, da im sude u svojim zemljama. Hoce li Saudijska Arabija suditi svojim državljanima ili ce ih prepustiti Americi?

El-Harbi: Ministar unutrašnjih poslova Kraljevine Saudijske Arabije princ Naif je izjavio da je u Guantanami na Kubi zatoceno oko stotinu Saudijaca. Kraljevina Saudijska Arabija je tražila da nam se izruce ti zatvorenici i da im se sudi u Saudijskoj Arabiji. U posljednje vrijeme se može cuti mišljenje americkog vrha da ce sve zatocenike Guantaname vratiti njihovim maticnim zemljama, da im se u njima sudi. Smatram da je Amerika ovakav stav iznijela nakon razgovora sa predstavnicima Vlade Saudijske Arabije. Princ Naif je u više navrata u saudijskoj štampi izjavio da traju pregovori o preuzimanju saudijskih drža-vljana.

Na Arabijskom poluostrvu, Saudija važi za najveceg americkog prijatelja. Kako posljednja dogadanja uticu na vaše odnose?

El-Harbi: Sa Amerikom imamo tradicionalno dobre odnose. Povezuje nas i ekonomija i mnogo toga. Saudijska Arabija je osudila ono što se dogodilo 11. septembra u Americi. A, ako mala grupa ljudi uradi neko kriminalno djelo ili terorizam, to ne znaci da cijeli narod treba odgovarati.